put goriva od proizvodnje do potrosaca

 

mulj sa dna spremnika

Mulj sa dna podzemnog spremnika biodizela (FAME) koji se sastoji od guste mase mikroorganizama

Prijevoz goriva od rafinerije do skladišta pa opet do benzinskih postaja obavlja se auto cisternama  i željezničkim cisternama. U svakom segmentu puta goriva moguće je onečišćenje, vodom, česticama prašine, korozije i mikroorganizmima. Poznavanje postupaka održavanja u procesu transporta i skladištenja proizvoda sprečava da kvalitetno proizvedeno  gorivo  na kraju lanca ne postane loš proizvod.

Nakon proizvodnje, biodizel (FAME)  transportira se u rafineriju ili skladišni spremnik gdje se dodaje dizelskom gorivu. U Hrvatskoj je obaveza udjela biodizela u dizelskom gorivu 2 – 7 vol%.

Već pri proizvodnji i skladištenju biodizela moguća je infekcija mikroorganizmima. Skladištenje biodizela je ograničeno na maksimalno šest mjeseci jer se proizvod mijenja i veže vodu stajanjem.

mulj sa dna spremnika

Mulj sa dna skladišnog nadzemnog spremnika dizelskog goriva

Skladišni spremnici u koje se sprema proizvedeno dizelsko gorivo i u koje će se dodavati biodizel mogu također na dnu sadržavati mulj i vodu što je česta pojava. Mikroorganizmi se mogu naći na stijenkama spremnika u obliku biofilma koji se počinje stavrati u roku par sati od taloženja vode na dnu.

Skladišni spremnici u koje se sprema proizvedeno dizelsko gorivo i u koje će se dodavati biodizel mogu također na dnu sadržavati mulj i vodu što je česta pojava. Mikroorganizmi se mogu naći na stijenkama spremnika u obliku biofilma koji se počinje stavrati u roku par sati od taloženja vode na dnu.

Na benzinskoj postaji mulj, koji se kao i na prethodnim lokacijama sastoji od vode, čestica prašine, čestica korozije i mikroorganizama taloži se na dnu spremnika.

 

 

mulj dizelsko gorivo

Mulj sa dna podzemnog spremnika benzinske postaje sa dizelskim gorivom

Većina distributera u Hrvatskoj nakon uvođenja biodizela (FAME) nije smanjila periode u kojima se spremnici otvaraju i čiste. Taj period je obično pet godina za spremnike u kojima je čisti dizel.

Kada dolazi do infekcije dizelskog goriva, a dolazi uvijek kada postoji i mikro količina vode u gorivu odnosno spremniku, na svim dijelovima postrojenja stvara se biofilm.

 

 

 

Usisne košare iz podzemnih spremnika sa dizelskim gorivom benzinske postaje obložene sluzi mikroorganizama:

 

Sonda mjernog uređaja podzemnog spremnika benzinske postaje koja ne može pokazivati točne podatke o količini goriva u spremnika kao niti o količini vode na dnu spremnika jer je obložena sluzavom biomasom mikroorganizama:

Sonda mjernog uređaja podzemnog spremnika benzinske postaje koja ne može pokazivati točne podatke o količini goriva u spremnika kao niti o količini vode na dnu spremnika jer je obložena sluzavom biomasom mikroorganizama.

 

Transportna sredstva:

Cisterne – i željezničke i autocisterne mogu biti izvor zagađenja goriva. Ako se prevoze različite vrste goriva a u međuvremenu se ne očiste, može doći do zagađenja goriva. Ako se ne dreniraju redovito, na dnu se talože nečistoće kao i u drugim spremnicima. Ako je prisutna korozija zadržavanje mikroorganizama na stijenkama je puno lakše.

Korozija na unutarnjoj površini željezničke cisterne za prijevoz goriva:

Osim što čestice korozije oštećuju sapnice dizelskih motora, korozija povećava u velikoj mjeri korisnu površinu za rast mikroorganizama te otežava pravilno čišćenje unutrašnjosti.

Uzorci goriva sa dna željezničke cisterne koja nije pravilno održavana. Gorivo je izrazito mutno a na dnu je taman muljevit talog koji sadrži mikrobnu biomasu, vodu i čestice korozije.

Uzorci goriva sa dna željezničke cisterne koja nije pravilno održavana. Gorivo je izrazito mutno a na dnu je taman muljevit talog koji sadrži mikrobnu biomasu, vodu i čestice korozije.

 

Neposredno prije ulaska goriva u spremnik našeg automobila:

Nakupine mikrobiološke sluzi i taloga na agregatima za punjenje goriva na benzinskim postajama počele su se i u svijetu i u Hrvatskoj učestalo pojavljivati nakon uvođenja biodizela.

Razlika je jedino u činjenici da su u svijetu istog trenutka počela istraživanja, uvele su se i standardizirale mikrobiološke analitičke metode primjerene za problem, promijenili su se protokoli za održavanje cijelog sustava a odnose se na učestalost kontrole i čišćenja.

U Hrvatskoj se nije dogodilo više-manje ništa od toga.

Različiti filteri na agregatima za dizelsko gorivo na benzinskim postajama obloženi mikrobnom biomasom:

filter4