zaštita na radu - emulzijaKako se pri obradi metala korištenjem emulzija proizvode sitne kapljice a kod većih brzina okretaja formiraju se i aerosoli radnici su izloženi slijedećim zdravstvenim rizicima:

  • Iritacija kože, pluća očiju, nosa i dušnika
  • Ekcemi
  • Oštećenje kornee i keratoliza
  • Respiratorna iritacija i astma
  • Plućna oboljenja obradom metala u kojima ima kobalta
  • Hipersenzitivni pneumonitis

Uzroci za navedene zdravstvene probleme mogu biti dvojaki:

  • Kemijski sastav emulzija
  • Mikrobne infekcije emulzija

Zakonodavstvo SVIJET:

Većina razvijenih zemalja postavila je granice u propisima zaštite na radu i standarde  izloženosti tijekom osmosatnog radnog vremena za količinu endotoksina u aerosolima u EU jedinicama (endotoxin concentration) : 100 EU po m3 zraka .

Enciklopedija  zdravlja i sigurnost na radu  (Encyclopaedia of Occupational Health and Safety) preporuča redovne mikrobiološke analize emulzija za obradu metala zbog opasnosti unosa mikroorganizama u pluća radnika.

Britansko Povjerenstvo za sigurnost I zdravlje na radu (HSC) postavilo je standard za izloženost aerosolima tijekom osamsatnog radnog vremena a NIOSH je postavio granice za torakalne frakcije aerosola (0.4 mg m3 zraka) koji nastaju pri obradi metala.

Minimalne vrijednosti za izmjene zraka u radnim prostorima također su određene (standard 4 h-1)

Advisory Committee on Safety and Health at Work (ACSH)

Scientific Committee on Occupational Exposure Limits (SCOEL)

Zakonodavstvo HRVATSKA:

U Hrvatskoj nema zakonskih propisa koji reguliraju posebno rad sa emulzijama za obradu metala, a vezano na endotoksine, respirabilne čestice aerosola ili broj mikroorganizama.

U Pravilniku za zaštitu na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 6/84) koji nije više na snazi, u poglavlju 4. Čl.31.posljednji puta se u toč.4. spominju biološki čimbenici (bakterije, gljivice, virusi i paraziti) a u točki 3. istog članka navode se između ostalih kemijskih čimbenika koji mogu utjecati na zdravlje radnika aerosoli, korozivne tekućine i krute čestice.

U Pravilniku o izmjenama Pravilnika o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 41/05) koji također nije više na snazi, u članku 31. U točki 4. Još su nabrojeni biološki čimbenici (bakterije, gljivice, virusi i paraziti) da bi u Pravilniku o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) u poglavlju Opći zahtjevi za mjesta rada Članak 5. sve uopćeno u toč. 2 : Na mjestima rada na kojima su prisutne fizikalne, kemijske i biološke štetnosti, radnici moraju biti zaštićene od njihovog štetnog djelovanja sukladno propisima zaštite na radu i drugim propisima.

„Drugi propisi“ vjerojatno podrazumijevaju Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN 155/2008).

Koliko je do sada poznato ni u jednom „određivanju i procjeni rizika“ za radna mjesta na koju obavezuje članak 3. istog Pravilnika, u Hrvatskoj se nigdje u metalskoj industriji ne spominju biološke štetnosti jer za razliku od svijeta, nisu prepoznate.

  • Biološke (mikrobiološke opasnosti) pri zaštiti na radu u hrvatskoj industriji nisu predmet interesa
  • Granične vrijednosti za aerosole, količinu toksina ili broj mikroorganizama nisu nigdje postavljene niti uključene u zakonske propise
  • Stručnjaci zaštite na radu ne poznaju to područje zaštite na radu
  • Procjena rizika za tu vrstu opasnosti je nepoznata
  • Medicina rada također uopće ne poznaje tu vrstu opasnosti za zdravlje radnika u industriji
  • Radnici koji se žale na neke od simptoma ranije navedenih (promjene na koži) percipiraju se često kao „neradnici“.
  • Ispitivanje će se provesti samo u slučaju ako nakon žalbi korisnika emulzije (kupca) proizvođaču emulzija bude ugrožena dobit